Archive for September, 2007

An Idea of Freedom…

September 19, 2007

What is the price of freedom? How expensive is this thing called freedom? How badly do you want it and how far will you go? The Blogger will say ‘a blog a day’- by this he means the spare 30 minutes he has after he’s finished his ‘busy doing nothing but socialising’ on hi5, hoping the PS doesn’t notice or simply disregards, NGO’s will say ‘a press release a day’- after checking with their bank manager making sure the funds for another noisy and nosy ‘save the jido’ or ’save the boto’ campaign has arrived, the lawyer will say ‘a court appearance a day’- checking himself two times, no three, no four times in the mirror before he presents himself to the judge in his private chamber (for legal things I hope), well, the list is endless and shows how accustomed we have become to bullcrap routine formalities that is doing nothing to get back what we have lost- FREEDOM and those thousands of jobs. Give me my back my freedom. We the people demand our freedom. Today we shall sing of a beautiful land so far away yet so near, of a soothing voice we long to hear and should we chance upon death on this path to liberty all the more louder shall our merrymaking be.

For to lay down ones life for ones country is one of the most glorious acts of sacrifice a man can do. For in doing so one does not necessarily die for the country. For one does not die for the land, nor for the houses, the cattle, or fish. One does not die for the chief, the pampered Ratu or the Adi who will dine on roast pork tonight with a sprinkling of european dressing splashed on top to give that saliva dripping effect and a glass of the finest French wine to wash it down – while the rest of the villagers scavenge the bulago from yesterday- nor does one die or should die for the military officer who uses his soldiers as human shields. For one is a gluttonous fool, an overfed piglet with a never ending appetite for sex, wine and swine whose achievements pale to insignificance when compared to that of his predecessors, his fathers of yesteryears, conquerors who led the battles in those glory days of tribal warfare. The other is basically a coward and an idiot whose never ending repetitions of ‘progress’ in his speeches supported by a miniscule list of achievements makes me wonder if I’m still in the 80’s watching a clip from the three stooges. But one dies- and if one dies- for his country and her people, for her children, for her fathers and mothers, for her brothers and her sisters, for her future. For only in sacrifice can the children of this country be provided by the generation of today a hope for tomorrow. One must put aside ones social status, and other materialistic pleasures that are nothing but the devils trappings to cocoon us in a never ending cycle of selfishness and fear.

For an enemy approaches and I fear is already in our midst disguised as a friend. An enemy never before faced, never before known, never before engaged. A spiritual enemy that has found a place in the hearts and minds of willing vessels, terrorists. Taking the form of a brother, a sister, a mother, a father, it seeks to shatter age old traditions and customs of the i Taukei and render the i Taukei landless. An enemy, that, in its very nature is evil. It dreams, but only of evil. Motivated by greed and hate it seeks only to invade and plunder the wealth of the Owners of this Land. An enemy that, instead of bridging the racial divide, has widened it more. We must not flee in the face of this threat, of this demonic horde, imminent though it may be, we must stand and fight. Neither must we be foolish to throw oneself carelessly into its open jaw. I could never even imagine the thought of my bones being crushed by its rotten teeth. But we must, in all sleekyness and slyness, foxily outwit the enemy with our ideas, small as it may seem but when put together collectively we could make Hiroshima look like childs play. I do not, however, propose that we build bombs and guns and bazookas! Heavens no! Far be it from me to turn my little paradise into a terrorist playground, a wasteland. God forbid that such ideas ever see the light of day. I am simply talking about ideas. Simple ideas. Simply.

Think about it. A spiritual, intellectual, cultural kind of bomb searing through every fabric of society, ignited by the desire to change and fused with a progressive mindset, breaking every wall and destroying every barricade that for the past twenty years or so has robbed us of our rightful inheritance as children of God, the i Taukei, custodians of this land yet willingly sharing it with those who deserve it. Think. About it. A bomb that could go off tomorrow and with it the racism, the anger, distrust, and pain that has so far succeeded in separating the Indians and Fijians, tearing this country apart and economically slowing down our progress. A bomb that, instead of resentment brings forgiveness, instead of hurt brings healing, instead of hate brings love. Think about it. Is it possible? Maybe. Its only an idea of freedom.

Yadra Mada Talatala

September 15, 2007

Da raica lesu mada na i tekitekivu.

E dua na vosasosa vakavalagi e va koto qo “where the Church goes the Nation goes”- “na vanua e vakanaulu kina na Lotu ena muria na Vanua”. Sa dua nai vosavosa dina. Ni da sarava lesu na toso ni gauna mai na gauna a tadu mai kina ki Viti na Lotu da raica ka vakadinadinataka ni a cila e dua na rarama levu, rarama ni siga vou, rarama ni veivakurabuitaki, dolavi na matada, bale nai wau ka oti yani na veikanikani. O ira na noda qase era a lotu vakayalo ka vakaidina. O ira nai talatala era a tawasei ira mai na bula vakavuravura ena nodra vakasavasavataki ira kina cakacaka ni Kalou. A vakatobuicu na qaravi tevoro kei na qaravi vu. Dua ga na yaca e lutu mai na gusudra na noda qase, oya na yaca ni Gone Turaga o Jisu Karisito. Jisu Karisito. Jisu Karisito. Kalougata tiko o Viti ena vuku ni nodra a dinata na Kalou o ira na noda qase.

Toso tale tiko na gauna.

Nikua sa veicalati nai yaloyalo ni tamata ni Kalou. Ni ra vakatautauvatataki kei ira ena vicasagavulu na yabaki sa oti, era ‘no class’. Nikua era sa dau mateni ena yaqona, dau vosavosa ca ka dau veiwali ca. E ra dau gunu yaqona vakasivia. Na roka ni yalodra e sosoko ena veika era vatiloma. Nai Vola Tabu e vakatavulica ni ra vosa o ira qo e lako vata tu mai kei na nodra lua. Kena i balebale ni da rogoca ka tugana na nodra vosa eda sa tiloma tiko na nodra lua. E sese tu o Viti nikua baleta ni ra sese tu o ira nai talatala. Ke vinakati me maroroi na kawa i Taukei kei na vanua o Viti ena gauna ni veivakatovolei eda lako curuma tiko qo, ia, mera na dinata taumada nai talatala na nodra kaci ka vakasaqara na Kalou. Me ra tawasei ira ka ni cakacaka ni Kalou e cakacaka savasava. Mo ni tawasei kemuni nai talatala baleta o kemuni e dodonu mo ni domo ni Kalou ki na vanua.

Meda kilai Koya tale mada. Meda vakasaqarai Koya tale mada na noda Kalou, nodra Kalou na noda qase, ka me na nodra Kalou tikoga na noda gone!

Epenisa Cakobau

September 15, 2007

“Na turaga e sa mai Vua na Kalou”

Oqo e dua na tiki ni Vola Tabu lekaleka ka titobu. Kevaka e sa mai vua na Kalou e dua na turaga e kena i balebale ni dodonu vua me sema tiko vua na Kalou. Na veivatulewa e cakava e dodonu me Vakalou. Nona bula me Vakalou.

Ena macawa sa oti a kau cake ki na keba o la na turaga ni Bau qo ena nona a veitaratara kei dua na cauravou sotia ena loma ni vale ni danisi. A rarawa vakalevu na turaga qo ka ni a lai moce ena cell ni mataivalu. Au duavata kei koya ena tikina qo ka ni a yaco e loma ni vale ni danisi na veivala ka sega ni dua na nodratou bisinisi na mataivalu. Ia, na taro talega me da taroga qo, na cava sara mada e lai cakava tu i vale ni danisi e dua na turaga ni vanua. Qo e nodra cakacaka ga na gone lalai. Au tokona kina nodra rai eso ni oqo na kedra i yaloyalo na noda turaga ni vanua- dau mateni qai vagonegonea. Sa ra sese na mataivalu, sese nai talatala ka ra qai sese na turaga. Me ra qai rai tale kivei o ira na noda gone ke sa va tu qo na ravisi ni veiliutaki ena noda vanua.

“Naulu na Mataivalu ni Viti kina Bara ni Savu me na laki lutu ka dromu yani kina vakadua” – Sotia [2000 coup].

September 11, 2007

Ena gauna sa mai lauvana mate kina o koya na cauravou ni Namara, Tailevu [Koli] mai vei ira na lewe ni noda Mataivalu ena vuaviri ni yabaki 2000, a qai vakaraitaka o Sotia[sega ni yacana dina] vei ira na tu e loma ni bai ni Palimedi e dua na i tukutuku bibi ka vaka qo na veika e kaya:

” Kemuni Ragone, ena noqu cakacaka vaka sotia, [as a Professional soldier] au sega vakadua ni tadra ena noqu bula ni na rawa vua na Mataivalu ni Viti me vanai koya tale e dua ga na nona i tokani se na wekana gone i Taukei.

Ia sa davo tu qo e matada o koya na gone tagane qo ka vuetaki mai vei ira sara ga na noda lewe ni Mataivalu ni noda vanua.

Au sa vakadrukai ka luluvu vakalevu ena noqu i tutu vaka Sotia lewe ni Mataivalu talega , ni sa mai vakavotukanataki sara tu ga qo e mataqu na veika au sega vakadua tu ni namaka me na yacovi keda e Viti ena dua na gauna.

Au gadreva meu na vakaraitaka eke e dua ga na ka kau kerei kemuni kece mo ni qai vakaraica sara toka vakavinaka na kena gauna.

Na veika sa mai yaco qo ni kua, au via vakaraitaka yani vei kemuni, ni noda Mataivalu ni Viti, ena kena cecere, kei na levu ni veika vinaka e dau kilai tani tu kina, ni sa oti vakadua sara ga tekivu ni kua.

Ena veika walega sa da mai vakadinadinataka qo ni kua [ena nona lauvana o koya na cauravou ni Namara], au via kaya ga vei kemuni, ni noda Mataivalu ni Viti e sa naulu sara tu ga qo kina dua na bara ni savu levu me na laki lutu ka dromu yani kina vakadua”

Na vosa nei Sotia-2000 mai na loma ni bai ni Palimedi.

Source- Anonymous

Na Veivakalaboci ni Foreign Troops Intervention

September 8, 2007

Na Veivakalaboci ni Foreign Troops Intervention

A vakadeitaka mai e dua na noda Turaga ni Valu ni sa baci kama tu qo vaka na veigasau mai na loma ni keba ni Mataivalu e Delai Nabua na i tukutuku ni nona sa baci beitaki tiko o Paraiminisita Laisenia Qarase ni sa baci vakasaga tiko me kabai vakaivalu mai na noda Vanua mai na Mataivalu mai vanua tani me vakataki Ositerelia kei Niu Siladi.

E kaya na Turaga ni Valu qo ni vaka me ra sa vakasesei tu na noda lewe ni Mataivalu ka me sa dina kecega na veika e vakaraitaka toka mai o nodrai liuliu o Bainimarama. ["The Boss is always Right" ].

Vei keda na vakamuria tiko mai vakavinaka na veika e yaco tiko e noda Vanua, eda kunea ni oqo e dua ga na lasu kei na veivakalaboci levu ka me uturi tikoga kina na nodratou yameyame ni buka se na propaganda [misinformation campaign] strategy ni Mataivalu.

Na veika qo eda vakadinadina taka ni sa mai vesu mona taki ira vakaukauwa sara tu ga na lewe ni noda Sotia.E matata vakasigalevu tu vei keda ni ratou sega ni vinakata na veiliutaki tiko kina Mataivalu ni Viti na kena kabai yani vakai Valu na noda Mataivalu baleta ni sega ni tu na kaukauwa kina ni Mataivalu ni Viti me veivorati. E sega talega ni ka rawarawa na kena curumi yani vakaukauwa e dua na Vanua [on Sovereignty Principles] mai vei ira na Mataivalu mai vanua tani.

Sa beitaki toka mada ga o PM Qarase ena gauna oqo [as a scapegoat] me rawa na i ulubale me ra vakacegui ka vunitaki toka kina na dina mai vei ira na noda Cauravou e Delainabua….Keep the Fire and False Alarm Burning!!!.

E sa vakadeitaka tale ga vei keda na vakaitamera kei na levu ni ririko, na rere kei na nui qawaqawa sa tiko vei iratou na veiliutaki mai na loma ni keba mai Delainabua ena kena sa vakilai ni sa toso volekati ira mai na siga ni tatamusuki!!!!..

‘Smooth’ dina oilei!

September 5, 2007

Sa totoka dina na nomudou ‘uniform’ ena kena yani vakamatau. ‘Smooth’ dina oilei! Na nomudou ‘badge’ ni ‘rank’ qai dromodromo tavatava (stripe ga mai, oilei!), totoka vakaoti (keimami sega ga ni kila na kena i balebale- kerea mo dou vosoti keimami kina na lewe ni vanua ena neimami ‘ignorance’). Ena gauna dou vakarautaki kemudou kina ena nomudou ‘press release’ keimami sa dau vakalukalu ga, ka so na marama era wainidivi- so era coro sara- taki kemudou, ena kena dravia vinaka na balumudou (bai veitarataravi na aftershave ena mataka edai- rugby lotion tiko vei iko, tiko vei iko sega vei au!), tawase vinaka tu na se ni ua qai ubi toka e delana e dua nai sala drokadroka, vulavula vinaka tale tu na bati – uu! iiiiiii!. Ia ena gauna ga dou dolava kina na gusumudou e dau yali na ‘magic of the moment’ ka ratou ‘propel’ taki lesu mai ki vuravura o ratou na marama ya (o ratou nanuma sara la ni ratou sa tu mai ‘heaven’). Vaka me kune votu mai na nomudou ulukau kei na nomudou vuli vaka vo. Na leqa gona ni tamata era lecava na Kalou ka ra ciqoma na vakatevoro kei nai vakavuvuli vou eso. Sa wele ko Batibasaga sa keimami qai sara yaloyalo na lewe ni vanua. Da sa tiko qo ena ‘Part 10’, ia e vaka tiko ga na ‘Part 1’. E sega ni veisau nai talanoa. Tekivu- ulukau, ‘The End’- ulukau. O kemudou na Military Council bavulu. Tekivu ena bavulu, cava talega ena bavulu. Au sa kerea mo dou lesu mai vei Jisu. Dou kua ni vakalialiai kemudou. Dau kaya o ira na gone ni RKS- ‘iko sega ni lialia boy’.

Bula Prime Minister… mai vei Taukei

September 5, 2007

Kidavaki na Turaga Paraiminisita Digitaki-Hon Qarase

Ni bula vinaka mai Turaga Prime Minister Qarase. Ni vosota tiko mada ga vakalailai….Ena oti mai na ca ka ni nona tikoga na Kalou na qaqa kei na i Valu.
Please permit me to just remind you again of your message which was personally passed on to you by one of God’s Chosen on the 28th of November in Parliament last year and I quote:
” Io na Luvequ, sa sega ni vakayago na i lakolako. E sa vakayalo. Ko i au ko Jiova na nomudou Kalou. Sa sega li niu a vakavuna na nomu qaqa ena veidigidigi?. Sa sega li niu a cakacaka ena i toqa me ra vakadonuya na nomu veiliutaki ena Matanitu?. Mo rogoca sara vakavinaka. Kakua ni ko dou vakalailaitaki au.
Au sa valuta oti na veiyavu cala kecega ena loma ni Mataivalu. Au sa takosova oti na nodra veiliutaki. Ena sega ni yaco na lomadra. Ko i au ko Jiova na nomu Kalou au sa cakacaka kau na vakayacora na lomaqu. Sa i au ko Jiova ka sa noqu na i valu. E sega ni nomudou na i valu, e noqu. Mo dou kakua ni veisosomitaka na ca. O i au ko Jiova kau sa cakacaka kau na sauma talega.
Mo wilika tiko na Jemesa Wase 1 ka sa tiko kina na noqu i tukutuku ni Dau vosota kei na vosota ni ko sa vakatovolei. Dou na sarava na ligaqu niu sa cakacaka tiko ena vukumudou. Mo kakua sara ni vakalailaitaki au. Dou vakatusa tikoga mai vei au na nomudou gagadre ka vagolea mai vei au na yalomudou niu sa nomudou Kalou kau na vala ena vukumudou. Mo nanuma sara vakavinaka ni sa segai ena Kaukauwa, se na Qaqa, ena Yaloqu ga sa kaya ko Jiova na nomu Kalou. Mo lako tikoga ena vakacegu. Na Yaloqu sa tiko vata kei kemudou. Mo lako tikoga ena Yaloqu. Koi au ko Jiova na nomu Kalou…END OF Message.
Turaga Prime Minister Qarase, God Bless You and Leba and your family and May He Bless Fiji….We are praying for you..

Taukei…..